Magazin: Etika

Dr Vladimir Vodinelić, dekan Fakulteta za poslovno pravo, o neusklađenosti odredaba Krivičnog zakona sa evropskim standardima

U tekstu koji govori o „tabloidnim“ pravilima, pobrojani su primeri najmasovnijih, svakodnevnih, prekršaja zakona i dobrog ukusa.

Mnogi novinari misle da je Zakon o slobodi pristupa informacijama zakon za novinare, no novinari po tom zakonu nemaju nikakve posebne privilegije. Ovaj zakon omogućava slobodan pristup informacijama u posjedu javnih vlasti svima – svim fizičkim i pravnim licima (kako piše u Zakonu), to jest svim građanima, organizacijama, udruženjima, preduzećima... No to je tek jedna od zabluda.
Hrvatski propisi koji reguliraju odgovornost nakladnika i autora u sporovima radi povrede ugleda i časti nisu samo nekoherentni, već ih se - osobito kaznene norme - nikako ne može smatrati sukladnima standardima suvremenog medijskog prava. To, dakako, nisu puki akademski problemi, već okolnosti koje na praktičnoj razini ograničavaju pluralizam i kontrolnu funkciju medija u Hrvatskoj.
U novom Krivičnom zakoniku Crne Gore, koji je stupio na snagu početkom aprila 2004., kleveta je i dalje tretirana kao krivično djelo. Ukinuta je, međutim, mogućnost izricanja zatvorske kazne i zamijenjena je novčanom kaznom. Minimalna novčana kazna iznosi 1.200 eura. Ukoliko osuđeni nema novca, kazna se izvršava tako što mu se za svakih 40 dosuđenih eura izriče dan zatvora, pod uslovom da osuđeni iza rešetaka ne može provesti više od šest mjeseci.

Pages