• YouTube

Magazin: Etika

U novom Krivičnom zakoniku Crne Gore, koji je stupio na snagu početkom aprila 2004., kleveta je i dalje tretirana kao krivično djelo. Ukinuta je, međutim, mogućnost izricanja zatvorske kazne i zamijenjena je novčanom kaznom. Minimalna novčana kazna iznosi 1.200 eura. Ukoliko osuđeni nema novca, kazna se izvršava tako što mu se za svakih 40 dosuđenih eura izriče dan zatvora, pod uslovom da osuđeni iza rešetaka ne može provesti više od šest mjeseci.
Novinari žele da budu izuzeti od odgovornosti za krivična djela, čime bi bili zaštićeni od mogućih zloupotreba i pritisaka u svom radu. Njihov argument je da će mehanizmi samokritike biti ojačani ukoliko se to desi. Vlada, međutim, odbacuje ovaj argument, smatrajući da kleveta i uvreda nisu isključivo pitanja novinarske prakse.
Na predlog Vlade, Skupština Srbije je tokom 2004. usvojila izmene Zakona o krivičnom postupku. Međutim, do promena u Krivičnom zakonu koje se odnose na klevetu (visina kazne, teret dokaza, posebna zaštita javnih ličnosti) nije došlo. Tačnije, nije ukinuta pretnja zatvorskom kaznom zbog klevete (tzv. dekriminalizacija).
Prije nepune tri godine u Bosni i Hercegovini je kleveta i oficijelno dekriminalizirana. Šta više, novi je zakon znatno liberalniji i moderniji. Ali, ipak je iznevjerio početna, mora se priznati, naivna nadanja novinara da ce tužbi za klevetu biti manje.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama omogućava efikasniju kontrolu državnih institucija u i efikasniju borbu protiv korpucije. Pitanje je, međutim, da li će zaustaviti „tabloidizaciju“ Srbije. Jedna od mana srpskog zakona je da ne predviđa zaštitu «insajdera».

Pages