• YouTube

Magazin: Novinarstvo

Šta sve omogućavaju zakoni o slobodi pristupa informacijama a šta novinari nedovoljno koriste? Novinari su prvi pozdravili usvajanje zakona o slobodi pristupa informacijama u svim bivšim jugoslavenskim državama i prvi odustali da se masovnije pozivaju na njih. Razloga ima više, ali najčešće se svode na dva osnovna: novinari nemaju puno vremena u svakodnevnoj trci za novim vijestima i, uz to, nemaju povjerenja u zakonske procedure i u birokratske vlasti.
Veoma je malo osoba koje dobro lažu, ali ih je još manje koji to umeju da prepoznaju. Ne postoje ni potpuno sigurni simptomi laganja. Kredibilna naučna istraživanja, međutim, donela su mnogo preciznija saznanja o simptomima laganja i, ako ništa drugo, pouzdane činjenice o signalima koji to nisu. Ovaj tekst neće od novinara napraviti "ljudski detektor laži", ali bi vas mogao navesti da "obratite pažnju" i poučiti na šta da je obratite.
Nagrađivani južnokorejski istraživački novinar MBC-TV, Han Hak-Soo, suočio je svoju naciju sa prevarom njihovog naučnog heroja. U procesu se ogrešio o profesionalnu etiku, i doživeo profesionalnu i javnu diskreditaciju. Kada se ispostavilo da su njegove informacije bile tačne, usledila su priznanja, ali ne pre nego što su novinar i njegova porodica proživeli najstrašniju ekskomunikaciju, pretnje i javne pozive na linč.
Kako se primjenjuju zakoni o slobodi pristupa informacijama u zemljama bivše Jugoslavije? Primjeri iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, međutim, pokazuju da je entuzijazam, s manjim izuzecima, već splasnuo nakon usvajanja zakona. Nevladine organizacije su se prve umorile nakon što su zakone “izgurale” u parlamentima, novinari pokolebali zbog zakonskih procedura i rokova, a državnim organima više ništa i ne treba pa da “olabave” obaveze koje im nameću ovi zakoni.
Umesto donatora koji su razvijali nezavisnost i slobodu, u Srbiji su se pojavili donatori koji razvijaju pripadnost određenom tajkunskom bloku ili mafijaškoj strukturi, koji umesto da nepristrasno izveštavaju - proizvode laži za naručioca. Rešenja može biti u tome da preostali strani donatori pomažu projekte za koje je jasno da ne mogu doneti komercijalnu dobit medijima, a programi sa tim sadržajima moraju biti permanentno dostupni građanima.

Pages