digitalizacija

Prema najnovijim podacima, sve zemlje EU, osim Poljske, na vrijeme će završiti pripreme za potpuni prelazak sa analognog na digitalni sistem televizije.
Pored kompleksne ustavne strukture države nametnute Dejtonskim sporazumom 1995. godine, napora na polju izgradnje mira i sporog ekonomskog oporavka, i drugi faktori, transnacionalni po svom opsegu, kao što su uvođenje novih tehnologija i multikanalno i multiplatformsko okruženje, počinju utjecati na ponašanje publike i vjerovatno će indirektno izmijeniti izgled bosanskohercegovačke (bh.) medijske scene. Iako se ove transnacionalne promjene u javnom diskursu u BiH uglavnom ignorišu, te tretiraju kao trivijalne u poređenju s krupnim etnonacionalnim pitanjima, to ne znači da su one daleko od naše stvarnosti i da njihovi efekti neće pogoditi i javne RTV emitere u Bosni i Hercegovini (BiH).
Cilj ovog referata je da se pruži pregled srbijanskog radiodifuznog tržišta i regulatornog okvira u vezi s uvođenjem digitalne televizije. Poseban naglasak je dât programskim i uređivačkim standardima javnog radiodifuznog servisa, spremnosti i planovima za prelaz na digitalnu televiziju.
Javna politika koja se odnosi na digitalnu televiziju vrlo kasno stiže u Hrvatsku, bez osobitog razmatranja sadržaja javnog servisa.

Iako uspon novih tehnologija nije okončao gledanje televizije, zasigurno ga je transformisao.

Analiza programa javnog televizijskog servisa i šire medijske scene na početku digitalizacije.
Javna radio-televizija Slovenije je u proteklim godinama izložena znatnom utjecaju komercijalizacije usljed sve veće privatno-komercijalne konkurencije i ispolitiziranosti usljed izmjena zakona i propisa kojima se jača uloga politike, posebno koalicija na vlasti, umjesto jačanja uloge civilnog društva.

Pages

Subscribe to RSS - digitalizacija