digitalizacija

Pored kompleksne ustavne strukture države nametnute Dejtonskim sporazumom 1995. godine, napora na polju izgradnje mira i sporog ekonomskog oporavka, i drugi faktori, transnacionalni po svom opsegu, kao što su uvođenje novih tehnologija i multikanalno i multiplatformsko okruženje, počinju utjecati na ponašanje publike i vjerovatno će indirektno izmijeniti izgled bosanskohercegovačke (bh.) medijske scene. Iako se ove transnacionalne promjene u javnom diskursu u BiH uglavnom ignorišu, te tretiraju kao trivijalne u poređenju s krupnim etnonacionalnim pitanjima, to ne znači da su one daleko od naše stvarnosti i da njihovi efekti neće pogoditi i javne RTV emitere u Bosni i Hercegovini (BiH).
Cilj ovog referata je da se pruži pregled srbijanskog radiodifuznog tržišta i regulatornog okvira u vezi s uvođenjem digitalne televizije. Poseban naglasak je dât programskim i uređivačkim standardima javnog radiodifuznog servisa, spremnosti i planovima za prelaz na digitalnu televiziju.
Javna politika koja se odnosi na digitalnu televiziju vrlo kasno stiže u Hrvatsku, bez osobitog razmatranja sadržaja javnog servisa.

Iako uspon novih tehnologija nije okončao gledanje televizije, zasigurno ga je transformisao.

Analiza programa javnog televizijskog servisa i šire medijske scene na početku digitalizacije.
Javna radio-televizija Slovenije je u proteklim godinama izložena znatnom utjecaju komercijalizacije usljed sve veće privatno-komercijalne konkurencije i ispolitiziranosti usljed izmjena zakona i propisa kojima se jača uloga politike, posebno koalicija na vlasti, umjesto jačanja uloge civilnog društva.

Pages

Subscribe to RSS - digitalizacija