Novinari i novinarke u BiH Dan slobode medija dočekuju sa brojnim pritiscima. 

foto: Jasmin Brutus/Mediacentar Sarajevo

Svjetski je dan slobode medija a medijska zajednica u Bosni i Hercegovini (BiH) i ovaj 3. maj dočekuje sa brojnim izazovima koji sprečavaju novinare i novinarke da nesmetano obavljaju svoj posao.

Razloga je mnogo, od fizičkih i verbalnih napada na novinare i novinarke, prijetnji, političkih pritisaka, netransparentnog i arbitrarnog finansiranja medija do planiranog usvajanja izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske (RS) koji mogu značajno ugroziti slobodu izražavanja i kritičko mišljenje.

Jedan od glavnih događaja koji je obilježio period od prošlog 3. maja do danas, a koji je trenutno i najveća prijetnja medijskim slobodama u BiH, je usvajanje Nacrta o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS koji kriminalizuje klevetu i uvredu. Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je 23. marta 2023. usvojila ovaj nacrt uprkos osudama i protivljenju medija i međunarodne zajednice. Iz Udruženja BH novinari su tada objasnili da ukoliko kleveta bude kriminalizovana na način na koji su to zamislile vladajuće strukture u RS, medijski mrak, ali i mrak za sve slobodnomisleće građane, će postati surova realnost.

Da kriminalizacija klevete i uvrede neće uticati samo na medije i medijsku zajednicu, nego i na slobodu izražavanja građana i građanki, smatraju i novinari i urednici 13 medija iz BiH koji su u razgovorima za Mediacentar jednoglasno osudili donošenje ovakvih izmjena. Dodatnu opasnost za položaj nezavisnih medija u RS-u čini Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS-a prema kojem bi udruženja koja se finansiraju stranim sredstvima morala imati oznaku “neprofitne organizacije” na materijalima, člancima i prilozima koje emituju. Ovaj nacrt zakona je 23. marta utvrđen u Vladi RS-a, a Ministar pravde RS Miloš Bukejlović je tada rekao da će zakonom uvrstiti inspekcijski nadzor neprofitnih organizacija jednom godišnje i uvesti mogućnost vanredne kontrole po predstavkama građana, pravnih lica i organa RS. 

Povećan politički uticaj na medijske slobode, u zadnjih godinu dana bio je vidljiv i u postupcima Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK). Novčana kazna od 15.000 konvertibilnih maraka zbog nepoštivanja „općeprihvaćenih standarda pristojnosti u programskim sadržajima“, koju je RAK izrekao Face televiziji u februaru ove godine, izazvala je veliku pažnju javnosti i medija. Direktor RAK-a Draško Milinović je prije toga Face TV-u najavio rigorozne mjere jer je navodno vlasnik i urednik te televizije Senad Hadžifejzović jednom od sagovornika u emisiji postavio pitanje treba li ubiti Milorada Dodika.

Hadžifejzović je povodom toga uputio otvoreno pismo u kojem je tvrdio da u emisiji nakon Centralnog dnevnika nije upotrijebio riječ “ubiti“, već “umiriti“, zbog čega je postavio i snimak. Iz Udruženja BH novinari okarakterisali su ovaj slučaj kao klasični pokušaj cenzure i ušutkivanja medija koji kritički preispituju odluke RAK-a i direktora Milinovića, ističući da je Milinović tražio razloge za ličnu osvetu prema Face televiziji i Hadžifejzoviću. 

Društvene mreže kao alat za targetiranje novinara i novinarki

O političkim uticajima na medije najviše govore izborne godine, a Opći izbori 2022. još jednom su pokazali da veliki broj medija u BiH služi za političke svrhe, a ne za javni interes. Istraživanje Mediacentra Sarajevo o štetnim narativima tokom izbora pokazalo je da su najučestaliji štetni sadržaji pristrasni i propagandni medijski izvještaji mainstream medija i anonimnih portala. Mediji su, između ostalog, propagirali svoje kandidate i kandidatkinje, diskreditirali druge, a političke elite su koristile dezinformacije, seksizam, govor mržnje, teorije zavjere kako bi uticali na glasače i diskreditovali svoje političke protivnike.

Osim medija, političke elite za svoja oglašavanja često koriste i društvene mreže putem kojih, između ostalog, targetiraju i novinare i novinarke koji ih u svojim izvještavanjima kritikuju ili negativno predstavljaju. Tako je, naprimjer, predsjednik stranke Narod i Pravda Elmedin Konaković u postizbornom periodu prošle godine objavio nekoliko statusa na društvenim mrežama u kojima novinare naziva “režimskim”, navodi da “bljuju vatru”, da lažu, da su pokrenuli “hajku” na njega i slično, a sve zbog tekstova koje su Klix.ba i Istraga.ba objavili o izmjenama Izbornog zakona BiH, izbornim rezultatima i planovima političkih stranaka za postizborne koalicije.

Prema istraživanju “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2022.”, koje je predstavljeno u martu ove godine, zabilježen je znatan porast govora mržnje prema novinarima i novinarkama, posebno u online prostoru.

Osim političara, za “obračune” sa novinarima i novinarkama društvene mreže koriste i osobe poput Jasmina Mulahusića koji na svom Facebook profilu objavljuje huškačke objave o njima.

O Mulahusićevoj huškačkoj politici prema novinarima i novinarkama pisao je i američki State Department. U izvještaju podsjećaju da su u januaru ove godine generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić i novinar Slađan Tomić primili prijetnje putem Facebooka od Jasmina Mulahusića, stanovnika Luksemburga, koji je prijavljen policiji. Dodaje se da je Mulahusić, koji je 2021. godine bio uhapšen u BiH zbog krivičnog djela širenje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti, prijetio i Selmi Fukelj, novinarki Mediacentra Sarajevo, kao i glavnom uredniku Inforadar.ba Almedinu Šišiću. Svi ovi incidenti prijavljeni su policiji, a Tužilaštvo BiH je u procesu istrage protiv Mulahusića, koji je, kako je naglašeno, nastavio koristiti svoje naloge na društvenim mrežama za targetiranje novinara i novinarki i medija širom zemlje.

Meta njegovih online napada su i novinari i novinarke: Al Jazeere Balkans, Televizije N1, Face TV, Radija Slobodna Evropa, kao i freelance novinari, a čije se izvještavanje Mulahusiću ne sviđa, jer ili kritički govore o Stranci demokratske akcije (SDA) ili izvještavaju o opozicionim političkim partijama. Iako je redakcija Mediacentra Sarajevo ove slučajeve prijavljivala i Facebooku, iz te kompanije je odgovoreno da Mulahusićeve objave ne krše standarde te društvene mreže.

Brojni napadi i prijetnje

Od 3. maja prošle godine zabilježeni su i drugi  slučajevi prijetnji i napada na novinare i novinarke. Tokom 2022. registrovan je 31 slučaj napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u BiH, među kojima i dva fizička napada. Linija za pomoć novinarima u 2022. zabilježila je 79 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda.

Zoran Čegar, suspendovani načelnik uniformisane policije Federalne uprave policije (FUP), u oktobru 2022. je nasrnuo na novinarku Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), koja je od njega tražila komentar nakon završenog ročišta na Općinskom sudu u Dubrovniku na kojem mu se sudi za krivično djelo prevare. Nezadovoljan tekstom koji je CIN objavio u vezi s njegovom imovinom, novinarku je tada pitao zašto ne piše da je bio ratni heroj i poručio da će joj iščupati grkljan. Čegar je u aprilu 2023. zbog toga osuđen na uslovnu zatvorsku kaznu od sedam mjeseci.

Osim toga, zabilježene su prijetnje novinarima Balkanske istraživačke mreže, redakciji eTrafike, novinaru i kolumnisti Draganu Bursaću, novinaru i uredniku Dnevnog avaza Miralemu Aščiću, redakciji O Kanala iz Sarajeva i novinaru Kenanu Ćosiću, te verbalne prijetnje nepoznate osobe novinarskoj ekipi BN televizije tokom rada na terenu.

Da napadači ne biraju sredstva pokazuje i način zastrašivanja ispisivanjem grafita poput onog sa porukom “Smrt novinarima” u Mostaru, kao i rezanje guma na automobilu vlasnika portala Hercegovina.info Marija Ćosića.

Osim Čegara kojeg je kaznio sud u Hrvatskoj i dvije osobe koje su osuđene zbog ugrožavanja sigurnosti urednika portala Radio Sarajevo, odgovorni za napade u BiH u protekloj godini uglavnom nisu pronađeni, procesuirani i kažnjeni. 

Samo u februaru 2023. je u jednoj sedmici zabilježeno šest slučajeva napada i prijetnji novinarima. Tada je novinar Euroblica i portala Srpskainfo Nikola Morača ispitan u banjalučkoj policiji, a prijećeno je novinarima Žurnala, dok su političari Elmedin Konaković i Milorad Dodik javno verbalno napadali novinare. Nakon intervjuisanja predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, urednik N1 televizije u BiH Amir Zukić je na društvenim mrežama bio izložen napadima, uvredama i prijetnjama brojnih simpatizera SDA, ali i pojedinih visokopozicioniranih članova te stranke. Prijetnjama je u istoj sedmici bio izložen i urednik portala Istraga.ba Avdo Avdić zbog objavljenog teksta o Nerminu Muzuru, aktuelnom načelniku Općine Ilidža.

Početkom marta oštećeni su automobili Aleksandra Trifunovića, urednika magazina Buka i Nikole Morače, novinara EuroBlica i portala Srpskainfo.com na javnom parkingu ispred zgrade u kojoj žive, a nekoliko dana poslije, banjalučka policija je uhapsila odgovornu osobu. Trifunović je u svojoj objavi na Facebooku naveo da se radilo o pokušaju zastrašivanja, jer su automobili oštećeni dan nakon što je Dodik novinare nazvao „spodobama“, i zaprijetio uredniku portala Capital.ba i predsjedniku Kluba novinara Banjaluka Siniši Vukeliću.

U martu se u Banjaluci desio i napad na aktiviste i aktivistkinje Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa koji su imali neformalni sastanak u prostorijama organizacije Transparency International BiH. Povrijeđene su tri osobe a među njima i novinarka i urednica e-Trafike Vanja Stokić te novinar Ajdin Kamber. Iz Udruženja BH novinari za napade odgovornim smatraju Milorada Dodika i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji su, kako su naveli, “huškačkom retorikom i kršeći pravo na slobodu okupljanja i djelovanja, direktno uticali na širenje mržnje prema LGBTQ zajednici, kao i nasilničkom ponašanju prema novinarima i aktivistima”.

Kandidatski status i ZOSPI

Jedan od prioriteta Evropske komisije postavljen pred BiH 2019. je unapređenje slobode izražavanja i zaštita novinara. BiH je u decembru dobila kandidatski status za članstvo ali ništa nije postignuto kako bi se donijela nova zakonska rješenja, regulisala transparentnost medijskog vlasništva i osigurala finansijska održivost i politička nezavisnost javnih emitera. U posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku za BiH 2022. navodi se da je novinarstvo u BiH i dalje nesigurna profesija sa niskim plaćama, te da BiH nije osigurala zaštitu novinara i novinarki i sistematsko institucionalno praćenje prijetnji i nasilja.

Ono što je pozitivno je da će, zahvaljujući kandidatskom statusu, organizacija Media Freedom Rapid Response (MFRR) uključiti BiH u svoje aktivnosti kroz praćenje, projekte podrške i zagovarački rad u oblasti medijskih sloboda i sigurnosti novinara i novinarki.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u aprilu ove godine jednoglasno utvrdilo Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, koji je pripremilo Ministarstvo pravde. Novost u predloženom zakonu, u odnosu na aktuelni, je mogućnost elektronskog podnošenja zahtjeva, a uvodi se i novi model proaktivne objave određenih informacija vezanih za rad, organizaciju, odlučivanje i finansiranje institucija BiH. Konačna verzija teksta prijedloga zakona nije objavljena, te nije poznato u kojoj mjeri je on dorađen u odnosu na prednacrt zakona, koji je objavljen u februaru 2021. godine, a koje je civilno društvo kritikovalo, između ostalog, zbog velikog broja izuzetaka.

Primjena dosadašnjeg ZOSPI-a tekla je sporo uz često ignorisanje zahtjeva za pristup informacijama, odbijanje dostavljanja informacija bez jasnog obrazloženja, dostavljanje nepotpunih informacija, i slično. Analiza o nivou transparentnosti pravosudnih institucija Transparency Internationala u BiH je pokazala da sudovi i tužilaštva manje odgovaraju na zahtjeve za pristup informacijama medijima u odnosu na civilno društvo i građane.

Zbog svega navedenog, novinari i novinarke koji se najčešće pozivaju na ovaj zakon bili su primorani upuštati se u pravne procese kako bi dobili informacije od javnog značaja. U borbi za dobijanje informacija od javnog značaja pravnim putem, CIN je u martu ove godine dobio 16. presudu protiv institucija.

Da medijska slika u BiH nije povoljna pokazuje i Svjetski indeks medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF) prema kojem se od 180 zemalja BiH u 2023. godini nalazi na 64. mjestu. Iako je BiH za razliku od prošle godine napredovala za tri mjesta, dešavanja od početka 2023. ipak ne ulijevaju nadu da će medijske slobode u BiH biti znatno unaprijeđene ni do iduće godine.